Rusija pred velikim geopolitičkim porazom? Putin zatražio ukidanje vlastite rezolucije o slanju ruske vojske u Ukrajinu s ciljem “zaštite sunarodnjaka”, Porošenko pohvalio: “Ovo je prvi praktični korak prema rješavanju krize”
Odustaje li Moskva od potpore za pobunjenike na istoku Ukrajine ili ta potpora nikada nije niti postojala? To je pitanje na koje će se tražiti odgovor nakon najnovije vijesti koja stiže iz Rusije – naime, ruski predsjednik Vladimir Putin danas je od ruskog parlamenta zatražio ukidanje vlastite rezolucije od 1. ožujka o slanju oružanih snaga u Ukrajinu.
Podsjetimo, u trenutku eskalacije krize, nakon što je izveden oružani državni udar u Kijev, Putin je od parlamenta zatražio odobrenje za slanje vojske u Ukrajinu ističući kako je taj potez nužan u obrani “ruskih sunarodnjaka”, referirajući se na milijune etničkih Rusa koji žive većinom na prostoru istočne Ukrajine.
No, za razliku od istočne Ukrajine gdje su etnički Rusi i Ukrajinci miješani, u fokus je prvo došao poluotok Krim gdje su većina stanovnika Rusi. Uz potporu tamošnjih stanovnika, regionalnih političara, ali i ruskih vojnih snaga koje su brzinski i bez ijednog ispaljenog metka preuzele kontrolu nad vojnim lokacijama, održan je referendum nakon kojega Krim prelazi u sastav Ruske Federacije.
Nakon Krima dolazi do pobune u istočnim regijama Donjeck i Lugansk. Pobunjenici provode sličnu strategiju – preuzimaju kontrolu nad državnim zgradama, organiziraju referendum, proglašavaju Narodne Republike… ali pomoć Rusije, bar onakva kakva je viđena na Krimu, jednostavno ne dolazi.
Nove vlasti u Kijevu oprezno prilaze pobunjeničkim teritorijima, paržljivo pokreću prve akcije u strahu da bi ruska vojna invazija mogla započeti svakog trena – na kraju krajeva, Putin je jasno pred svima rekao kako će Rusija “braniti svoje sunarodnjake”. Dani prolaze, magnituda ukrajinske vojne ofenzive biva sve veća i veća. Tada se događa i strašan masakr u Odesi gdje su radikali žive spalili anti-vladine prosvjednike, među kojima je bilo i dosta etničkih Rusa.
To je možda bio i prijelomni trenutak. Kijev je uvidio ruski blef, da od zaštite sunarodnjaka zapravo neće biti ništa. Neposredno zatim kreće daleko žešća vojna ofenziva na istok zemlje. Počinju se bez imalo obzira granatirati rezidencijalne četvrti po Slaviansku i Kramatorsku, usred dana izvode se zračni napad na Lugansk, a po svemu sudeći Kijev se ne ustručava koristiti ni zabranjeno oružje poput bijelog fosfora i sličnih supstanci.
Iz opkoljenog i tjednima bombardiranog Slavianska stižu očajni vapaji za pomoć, ali i gnjev zbog ruske reakcije – tj. nedostatka ruske reakcije (opširnije: Veliki pregled stanja na istoku Ukrajine i osvrt ruskih analitičara na upozorenje Strelkova da nakon “Ukrajinska zime” dolazi “Moskovski Maidan”).
Može se tvrditi kako Kremlj nije pokrenuo ove pobune na istoku Ukrajine te kako su one zaista autentičan otpor naroda protiv novih vlasti u Kijevu. No, Moskva ipak snosi odgovornost za ovu situaciju u Ukrajini, pa i žrtve na istoku. Da je Rusija odmah poručila kako nikada neće poduprijeti pobunu na istoku zemlje, može se spekulirati da se ista ne bi niti dogodila.
Politikantstvo je uvelike odigralo tragičnu ulogu – Putin nije želio pred vlastitim narodom reći da se potpora sunarodnjacima neće pružiti, naročito ne u trenutku kada mu je popularnost u Rusiji naglo skočila nakon situacije na Krimu. Ti podaci nam govore kako je većina Rusa u Rusiji očekivala pomoć za istočne samoproglašene Narodne Republike, ali izgleda da od te pomoći neće biti ništa.
Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov prije nekoliko trenutaka je poručio: “Zbog početka trostranih pregovora po pitanju rješavanja situacije na prostoru istoka Ukrajine, predsjednik je zatražio od federativnog vijeća da se ukine rezolucija o uporabi ruskih oružanih snaga na teritoriju Ukrajine”.
Zamjenik predsjednika vijeća za međunarodne poslove, Andrej Klimov, potvrdio je kako će gornji dom ruskog parlamenta već sutra usvojiti ovaj zahtjev te ukinuti rezoluciju kojom se odobrava slanje ruske vojske u Ukrajinu.
tezej1 